P

PAPIR - za izradu maraka upotrebljava se različit papir. Kod nekih je razlika očigledna, a kod drugih tako mala da se teško može raspoznati. U drugom slučaju preporučljivo je da se radi određivanja vrste papira, vrši usporedba sa što većim brojem maraka istog izdanja.

PAPIR SA MREŽATSOM STRUKTUROM - kada ovu vrstu papira gledamo prema svijetlosti raspoznaju se tamne i prozirne kratke pruge, koje se pružaju uzduž i popreko, tako da daju izgled mreže. Porozan, caklasti i papir sa mrežastom strukturom smatraju se podvrstom običnog papira.

PAPIR SA SVILENOM NITI - mnoge marke su tiskane na papiru u kojem se vuče jedna ili više svilenih niti razne boje. Bio je to razlog da se spriječe eventualni falsifikati kada je izradba istih bila u velikoj tajnosti.

PINCETE - one spadaju u prijeko potreban pribor, nešto ozbiljnijeg filateliste. Osnovna namjena im je prenošenje poštanskih maraka, ponajviše da bi se izbjeglo ostavljanje otisaka prstiju na markama. Također olakšavaju stavljanje i vađenje maraka u albume. Veličine pinceti mogu biti različite kao i vrhovi pinceta (šiljati, kljunasti, trapezasti oblik i drugi). Ovaj dio pribora nije skup i vrlo brzo opravdava svoju vrijednost.

PONIŠTENE MARKE - su one koje su na pismu udarene poštanskim žigom, prekrižene ili potpisane perom činovnika, dotične poštanske uprave. Razni žigovi daju markama višu cijenu, ali samo onda, ako su sa markama na pismu.

POROZAN PAPIR - porozan papir se prepoznaje kada marku gledamo prema jačoj svijetlosti te izgleda da je marka izbušena vrhom igle, negdje više, negdje manje.

PORTO MARKE - kad pošiljatelj uopće ne zalijepi marku (ili zalijepi nedovoljnu vrijednost), prijemna pošta lijepi porto marku, čiju vrijednost plaća primatelj. Obično se radi o dvostrukoj poštarini. Posebne porto marke danas više nisu u upotrebi.

POŠTANSKE CJELINE - svako poštansko izdanje na kojem je unaprijed otisnuta poštanska marka naziva se poštanskom cjelinom. Takva izdanja su dopisnice, standardne omotnice, razne uputnice i slično. Nekad prije su filatelisti izrezivali ove otisnute marke, dok se u novije vrijeme skupljaju kompletne poštanske cjeline. Uz redovne, koje su tiskane za opću uporabu i zračnu poštu (aerogrami) tiskaju se i prigodne poštanske cjeline koje na sebi imaju direktno otisnutu prigodnu marku. Prva poštanska cjelina tiskana je u Beču 1869., a danas postoje i katalozi koji posebno obrađuju ovo područje filatelije.

POVEĆALA - mogu biti raznih oblika te različito mogu povećati određeni detalj. Služe za lakše analiziranje maraka i kao takve nisu prijeko potreban pribor svakog filateliste, nego onih sklonijim većim analizama pojedinih maraka. Cijena im može jako varirati, ovisno o izvedbi, proizvođaču te o mogućem povećanju.

PREŠA - je naprava koja služi za ravnanje maraka.

PRETISAK - se na markama radi kad se mijenja vladavina u zemlji ili području okupiranom po jednoj drugoj državi. Također se pretiskuju marke prigodom kojih svečanosti, jubileja i slično.

PRIGODAN POŠTANSKI ŽIG - je poštanski žig mjesta i datuma sa crtežom, simbolom ili prigodnim tekstom kojim se i na ovaj način obilježava neki događaj, proslava i slično, a upotrebljava se samo u određenoj pošti za određeno vrijeme. Ovaj žig može imati različite oblike i može biti u upotrebi sa nepokretnim datumom jednog dana ili sa pokretnim datumom više dana. Ako se ovim žigom žigosaju marke na dan njihovog izdanja, onda on ujedno predstavlja i "žig prvog dana".

PRIGODNA KOVERTA - specijalno izrađena koverta s crtežom ili simbolom na lijevoj strani, i prigodnim tekstom, kojim se obilježava određeni događaj, jubilej i slično, sa naljepljenim markama bilo kojeg izdanja i žigosanim odgovarajućim prigodnim poštanskim žigom, naziva se prigodna koverta. Prigodne koverte najčešće izdaju filatelistička društva ili organizatori proslava, jubileja i slično.

PRIGODNE MARKE - izdaju se povodom neke proslave ili kada se markama želi obilježiti važan događaj ili njegova godišnjica.

PRIGODNE OMOTNICE I PRIGODNE KARTE - kako se razni značajni događaji obilježavaju izdavanjem poštanskih maraka, tako se u ovu svrhu mogu koristiti omotnice i karte. Ovakva izdanja tiskaju pošte te razna društva i ustanove. Najboljim prigodnim omotnicama i kartama se smatraju oni primjerci gdje postoji potpuna analogija između poštanske marke, otisnutog žiga i ilustracije na omotnici ili karti.

PRIGODNI TEMATSKI LISTOVI - listovi prvog dana i prigodni tematski listovi su slična poštanska izdanja koja se razlikuju u dvije važne značajke. Prva je ta što se kod prigodnih tematskih listova koristi žig s datumom vezanim za neki događaj, a ne žig prvog dana. Druga razlika je što na poleđini lista ne postoji tekst kao kod listova prvog dana. Ovakvi listovi se tiskaju povodom raznih priredbi, kongresa, sajmova i slično.

PRODAJNI LIST MARAKA - drugi naziv za prodajni list maraka je šalterski arak i on sadrži 50 do 100 istih maraka. Postoje i mali arci poštanskih maraka i oni sadrže do 30 istih maraka. U prodajnim listovima maraka ili šalterskim arcima se izdaju sve poštanske marke, osim blokova koji čine sami za sebe jednu gotovu cjelinu.

PROVIZORIJE - se kaže za marke, koje su tiskane (u većini slučajeva pretiskane) privremeno, u pomanjkanju redovitih maraka. Radi se dakle o markama, koje se upotrebljavaju za kratko vrijeme. Provizorne marke redovito su tiskane u manjim količinama pa prema tome su rijetke skupe. Kod rijetkih provizorija treba biti jako oprezan, jer ih je mnogo krivotvoreno.

PRUGASTI PAPIR - ova vrsta nastaje kada vlažna masa za pravljenje papira prođe ispod valjka koji ima pričvršćene tanke žice. Ove se žice utisnu u mariu papira, koja dalje prolazi kroz valjke za glačanje pa se ova udubljenja ispune žitkom masom, koja je prozirna kada se osuši. Marke tiskane na ovom papiru lako se raspoznaju kada ih držimo prema svjetlosti. Zavisno od toga kako je tabak pušten u stroj za tiskanje, pruge na papiru odnosno markama, mogu biti uspravne ili vodoravne.

R

RASTER DUBOKI TISAK - upotrebljava se raster pomoću kojeg se pojedine linije crteža razbijaju na točke. Time se postiže veća mogućnost gradacije tonova. Raster može biti krupniji ili sitniji.

REBRASTI PAPIR - je kao savinut hrapav, a postiže se mehaničkim putem. Marke sa rebrastim papirom (rijetko) nalazimo kod starijih izdanja Austrije.

S

SERIJE MARAKA - dvije ili više poštanskih maraka, koje imaju zajedničku temu, a vrlo često i zajednička grafička obilježja nazivamo serijom ili nizom. Marke koje same za sebe čine cjelinu nazivamo pojedinačnim izdanjima. Kod vrednovanja serija poštanskih maraka od ključne je važnosti da su sve marke u seriji u kompletu. Serije poštanskih maraka mogu biti redovne ili prigodne. Ukoliko su redovne onda se mogu svake godine proširavati s novim markama. Broj maraka kod prigodnih serija je unaprijed poznat i nepromjenjiv.

SLUŽBENE MARKE - služe za frankiranje službene državne prepiske. Izdavane su za vrijeme Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj i Srbiji te u FNRJ 1946. godine.

SREDINA OBRNUTA - se događa, ali rijetko kod maraka, koje su tiskane u dva navrata tj. sa dva klišeja, tako da sredina (brojka ili lik) leži obrnuto od ostalog crteža. Takva marka za specijalne sabirače prava je poslastica i postiže nevjerojatno visoke cijene.

STANJE MARAKA - marke se sakupljaju nežigosane ili žigosane. Nežigosane marke moraju biti očuvane, sa "sviježom" i originalnom bojom i da imaju ispravnu gumu. Ukoliko je guma potpuno neoštećena i bez "falca", marka je vrijednija. Žigosane marke moraju biti čiste i uredno žigosane. Neke žigosane marke znatno su rijeđe od nežigosanih. Zbog toga treba obratiti pažnju na ispravnost žigova tj. da li se radi o originalnom poštanskom žigosanju ili su marke žigosane uslužno (na zahtjev pojedinaca) ili naknadno žigosane poslije njihovog povlačenja iz upotrebe.

SVJETSKI POŠTANSKI DAN - proslavlja se svake godine 9. listopada u spomen na dan kada je 1874. u švicarskom glavnom gradu Bernu osnovan Opći poštanski savez (Universal Postal Union, UPU). Proglašen je na Kongresu UPU-a u Tokiju 1969. i od tada se obilježava u svim zemljama članicama organizacijom izložaba, promocijom novih maraka, novih poštanskih usluga, konferencijama, seminarima, radionicama ili nekim drugim akcijama.

T

TETE-BECHE - ova se pogreška pojavljuje kad se u sastavljanju tiskarske ploče jedan ili više klišea umetnu nepravilno, tako da stoje obrnuto u odnosu na druga susjedna klišea u tiskarskoj ploči. Ovako odtiskane marke mogu biti u vodoravnom ili uspravnom paru. Pojedine države, namjerno tiskaju marke u "Tete-Beche", obično u filatelističke svrhe.

TISAK MARAKA - marke se tiskaju na više načina. Spomenut ćemo knjigotisak, kamenotisak, offset, linijski duboki tisak, raster duboki tisak i heliogravuru.

TRIPTIH, ČETVERAC, SUTISAK - izdanje maraka kod kojeg su tri različite marke neke serije međusobno povezane u cjelinu naziva se triptih. Razlika između pojma trojca i triptiha je ta što se u trojcu nalaze tri identične marke izdvojene iz šalterskog arka. Ukoliko su iz šalterskog arka izdvojene četiri marke dobiva se četverac. Ukoliko su dvije ili više različitih poštanskih maraka tiskane zajedno i predstavljaju zajednički motiv radi se o markama izdanima u sutisku.

V

VLAKNASTI PAPIR - kada se u masu za pravljenje papira pomiješaju tanki svileni končići, nastaje vlaknasti papir. Svileni končići, vlakna, raspoznaju se slobodnim okom na poleđini marke ili neobojenim rubovima oko slike. Vlakna mogu biti raziičitih boja.

VODOZNAK - u cilju sprečavanja falsifikata, marke se tiskaju i na papiru sa vodoznakom koji se sastoji iz pravih ili krivih linija, slova, grbova i drugih raznih znakova. Izrada ovog papira je ista kao i kod prugastog. Prema tome i prugasti papir je u suštini papir sa vodoznakom. Vodoznak se često dobro primjećuje kada se marka gleda prema svijetlosti. Ako se tako vodoznak ne vidi, marku stavimo licem na crnu podlogu koja ne upija benzin te poleđinu marke prelijemo sa nekoliko kapi čistog benzina.

VRSTE MARAKA - poštanske uprave izdaju više vrsta poštanskih maraka koje se medusobno razlikuju po tome, da li se koriste za plaćanje poštanskih usluga prilikom prijema ili isporuke pošiljaka, kao i prema vrsti i načinu otpreme pošiljaka.

Z

ZAŠTITNE TRAKE - služe pri pravljenju izložbenih listova, ali i za kvalitetnu zaštitu maraka u zbirkama.

ZUBOMJER - da ustanovimo broj zubaca na marci, služimo se zubomjerom, pločicom od kartona, celuloida i slično, na kojoj su označene točne mjere zubaca. Naslanjajući marku na odgovarajuću sliku pod tim brojem možemo točno ustanoviti broj zubaca marke. Pomoću zubomjera se kontrolira ispravnost zupčanja maraka, pretisci maraka i veličina maraka. Mogu biti plastični, metalni i kartonski. Jeftiniji je dio pribora i zbog toga ga nije loše imati. Spadaju u rang povećala odnosno običnim skupljačima maraka vjerojatno neće prečesto zatrebati dok ozbiljnim filatelistima čine dio pribora koji je potreban svakodnevno.

ZUPČANJE - marke se tiskaju u većim ili manjim arcima. Jedna od druge se odjeljuje sječenjem, probodom ili zupčanjem. Sječene marke se nazivaju nezupčanim. Probod može biti u ravnim linijama ili u obliku pile. Odvajanje maraka s probodom nije jednostavno, a savršeno odvojene marke su rijetke, pogotovo ako su ovaj posao obavili poštari pri službenom poslu. Zupci kojima se marke zupčaju nisu jednaki. Jedni su gušći, drugi rjeđi. Za određivanje veličine zupčanja su usvojene mjere kod kojih se utvrđuje koliko ima rupa na 2 cm dužine. Veličina zupčanja je navedena kod opisa izdanja. Zupčanje se obavlja strojevima s raznim zupcima pri čemu (ovisno o vrsti) imamo linijsko, češljasto i okvirno zupčanje.

Template Settings

Color

For each color, the params below will give default values
Blue Red Oranges Green Purple Pink

Body

Background Color
Text Color

Header

Background Color

Footer

Select menu
Google Font
Body Font-size
Body Font-family
Direction